Gịnị bụ nkà nnabata na nkà mmepụta n'ịmụ asụsụ?

Nkà nnabata bụ ige ntị na ịgụ ihe: ụzọ anyị si anabata asụsụ (input). Nkà mmepụta bụ ikwu okwu na ide ihe: ụzọ anyị si emepụta asụsụ (output). Ha abụọ dị mkpa. Input na-ewulite nghọta, na-edugakwa gị n'ịsụ asụsụ nke ọma, output na-egosi gị oghere ị ka ga-emeju, mkparịta ụka n'asụsụ ebumnuche gị na-enye gị ohere ime ha abụọ ọnụ.

N'etiti ndị na-amụ asụsụ, ma n'ịntanetị ma na mahadum, e nwere arụmụka siri ike gbasara input na output: ole input ị chọrọ, na mgbe i kwesịrị ịmalite imepụta asụsụ ahụ n'onwe gị. Ụfọdụ ndị na-amụ asụsụ na-etinye uche nke ukwuu n'ịchọ usoro zuru oke nke na ha na-amalite ichegbu onwe ha ma ha “na-eme ya nke ọma”, kama ịmalite ozugbo.

N'ezie, input na output dị mkpa na njem gị. Ya mere, isiokwu a na-akọwa ha abụọ, n'enweghị iwu siri ike, na n'olu na-agba ume.

Gịnị bụ nkà nnabata?

Nkà nnabata (receptive skills) bụ ige ntị na ịgụ ihe: nkà ndị dị n'akụkụ onye na-anata ozi na nkwurịta okwu. Ọ bụ ha ka ị na-eji anabata asụsụ onye ọzọ mepụtara. Ka ị na-agụ isiokwu a, ị na-eji otu nkà nnabata ugbu a. Otu ihe ahụ na-eme mgbe ị na-ekiri ihe nkiri na televishọn, na-ege podcast ntị ma ọ bụ na-eso mkparịta ụka.

Ihe atụ ndị a na-ahụkarị nke nkà nnabata n'asụsụ ọhụrụ:

• Ige ntị: ịghọta abụ, ihe nkiri, nkuzi ma ọ bụ enyi na ekwentị.
• Ịgụ ihe: ịghọta akụkọ n'akwụkwọ akụkọ, menu nri, ozi ederede ma ọ bụ akwụkwọ.

Gịnị bụ nkà mmepụta?

Nkà mmepụta (productive skills) bụ ikwu okwu na ide ihe: nkà ndị ị na-eji emepụta asụsụ n'onwe gị. N'ime ige ntị na ikwu okwu, nkà mmepụta bụ ikwu okwu. N'ime ịgụ ihe na ide ihe, ọ bụ ide ihe.

Maka ọtụtụ ndị na-amụ asụsụ, ebumnuche bụ isi bụ imepụta asụsụ, karịsịa ikwu ya. N'ụlọ akwụkwọ ma ọ bụ na mahadum, otu n'ime ebumnuche gị nwere ike ịbụ ide edemede siri ike. Na ndụ kwa ụbọchị, ime enyi chọrọ ka ị mepụta asụsụ, ma ị na-ezigara mmadụ ozi ma ọ bụ na-agwa ya okwu ihu na ihu. Ikwupụta echiche gị nke ọma dabere na nkà mmepụta gị.

• Ikwu okwu: ịtụ nri, ịjụ ụzọ, ịkọ akụkọ ma ọ bụ inye ngosi n'ihu ndị mmadụ.
• Ide ihe: ozi, email, nkọwa, nyocha ma ọ bụ edemede.

Gịnị bụ ọdịiche dị n'etiti nkà nnabata na nkà mmepụta?

Ọdịiche bụ isi bụ ụzọ asụsụ na-aga: nkà nnabata na-ebubata asụsụ, nkà mmepụta na-ezipụ ya. Ọdịiche ndị ọzọ na-esite n'ihe a:

• Usoro: nkà nnabata na-ebukarị ụzọ eto. Ụmụaka na-aghọta okwu ogologo oge tupu ha ekwuo ha, ndị okenye na-amụ asụsụ na-emekwa otu ihe ahụ.
• Mkpokọta okwu: ị na-amata okwu karịa nke ukwuu karịa ndị ị nwere ike iji. N'otu nnyocha e mere n'afọ 2008 n'etiti ndị Japan 83 na-amụ Bekee, Stuart Webb chọpụtara na mkpokọta okwu nnabata ha karịrị mkpokọta okwu mmepụta ha, oghere ahụ wee na-abawanye maka okwu ndị a na-adịghị ahụkarị.
• Mgbalị: imepụta asụsụ na-esi ike karịa, n'ihi na ị ga-achọta okwu kwesịrị ekwesị, wuo ahịrịokwu ahụ ma kpọpụta ya ma ọ bụ dee ya nke ọma, ha niile n'otu ntabi anya.

Ọnụ, ụzọ abụọ ndị a na-eme nkà asụsụ anọ bụ isi. Anyị na-akọwa otu esi eme nke ọ bụla na ntụziaka anyị banyere nkà asụsụ anọ bụ isi.

Gịnị mere input ji dị mkpa?

Otu n'ime echiche ndị kacha ama ama n'ịmụ asụsụ bụ input hypothesis nke Stephen Krashen (echiche input), a na-akpọkwa ya echiche nghọta. Ọ dabere n'echiche ise: ọdịiche dị n'etiti inweta asụsụ n'onwe ya na ịmụ ya n'ụlọ akwụkwọ, usoro okike a na-esi enweta ụtọasụsụ, “onye nlekọta” dị n'ime anyị nke na-edezi ihe anyị na-ekwu, “nzacha mmetụta” (nchekasị na ụjọ na-egbochi mmụta), na input a na-aghọta nke dị ntakịrị elu karịa ọkwa gị, nke a na-edekarị dị ka i+1.

Ọnụ, ha na-egosi na anyị na-enweta mmetụta okike maka asụsụ site n'ịnabata ọtụtụ input anyị na-aghọta, mana nke ka na-akpali anyị ntakịrị. Ọtụtụ ịgụ ihe na ige ntị n'ọkwa kwesịrị ekwesị na-enye gị ntọala sara mbara ma sie ike maka ihe ndị ọzọ niile.

Gịnị mere output ji dị mkpa?

N'afọ 1985, ọkà mmụta asụsụ bụ Merrill Swain megidere echiche na naanị input zuru ezu. O kwuru na ndị na-amụ asụsụ kwesịkwara imepụta output ndị ọzọ ga-aghọta ka ha nwee ike ịga n'ihu nke ọma. Mgbe ị gbalịrị ikwu ma ọ bụ ide ihe ma ọ kpọchie gị, ị na-ahụ oke ihe ị ma, nke ahụ na-egosikwa gị kpọmkwem ihe ị ga-arụ ọrụ na ya ọzọ.

Ime output na-azụkwa uche gị, ire gị na ọbụna mkpịsị aka gị. N'aka nke m, enweela m ezigbo ọganihu n'asụsụ Japanese, mana m ka na-amụ ka m si ede ihe na kiibọọdụ n'emehieghị ihe, ọ ka na-ewekwa m oge ime ka ire m tọpụ ka m sụọ asụsụ nke ọma, ọbụna n'okwu ndị m na-aghọta ngwa ngwa ma m nụ ha.

Omume ikwu okwu mgbe niile na ndị na-asụ asụsụ obodo na ndị ọzọ na-amụ asụsụ bụ otu n'ime ụzọ kacha dị mfe isi nweta output a, ọbụna tupu ị chee na ị dịla njikere. Ntụziaka anyị banyere otu esi achọta ndị na-asụ asụsụ obodo na-akọwa otu ị ga-esi malite mkparịta ụka mbụ gị.

Kedu otu esi eme nkà nnabata na nkà mmepụta ọnụ?

Kacha mma maka: ndị na-amụ asụsụ chọrọ isi n'ịghọta gafee n'ikwu okwu.

N'otu oge, ị ga-akparịta ụka n'asụsụ ahụ:

• Ịrụ ọrụ na input dị mkpa.
• Ịrụ ọrụ na output dị mkpa.
• Mgbe ị na-akparịta ụka, ị na-eme ha abụọ!

Ọ dịghị mkpa ịma ọsọ, ọ dịkwaghị mkpa ka ị na-akparịta ụka mgbe niile. Itinye oge karịa na input adịghị njọ, ịnụ na ịgụ asụsụ ahụ nke ukwuu ga-enyekwa gị ntọala sara mbara. Mana n'ikpeazụ, ị chọrọ ohere imepụta output, imehie ihe ma mụta ihe site na ya. N'ọgwụgwụ, ebumnuche bụ ime ha abụọ n'otu oge: ịghọta ihe ị na-anụ ka ị na-akwado azịza gị, ma ọ bụ ịghọta ihe ị na-agụ ka i wee nwee ike ikwu okwu banyere ya.

Ụzọ dị mfe isi jikọta ha abụọ:

1. Gụọ, wee kọghachi. Gụọ obere ederede ma chịkọta ya n'olu dara ụda ma ọ bụ n'ide ihe.
2. Gee ntị, wee kwughachi. Kpọọ obere ụda ọdịyo ma kwughachi ahịrịokwu ọ bụla ozugbo onye na-ekwu okwu kwuchara ya.
3. Kparịta ụka n'ederede. Mkparịta ụka ederede na-eme ka ị gụọ ozi ma dee azịza, ugboro ugboro.
4. Kwuo maka ihe i lere. Lee otu akụkụ ihe nkiri, wee kọwara onye mmekọ omume ya.

Otu Lingocard si enyere gị aka n'ihe abụọ a

Lingocard na-akwado akụkụ abụọ nke usoro a. Maka input, ngwa kaadị mmụta n'efu anyị na-agụpụta kaadị ọ bụla n'olu dara ụda, ka i wee zụọ ntị na anya gị n'otu oge, nkwughachi nwere oghere na-emekwa ka okwu ndị ahụ dịrị ọhụrụ n'uche gị. Maka output, ị nwere ike ịchọta ndị mmekọ, gụnyere ndị na-asụ asụsụ obodo, ma mee omume na mkparịta ụka ederede ma ọ bụ mkparịta ụka vidiyo. Mgbe ị hụrụ okwu ọhụrụ na mkparịta ụka, chekwaa ya ozugbo na kaadị mmụta.

Ma ị chọrọ ịmụ Bekee n'ịntanetị ma ọ bụ ịmụ Japanese n'ịntanetị, malite na input dị gị mfe, wee maa onwe gị aka na obere output kwa izu. Ngwaọrụ niile maka ha abụọ dị na ikpo okwu mmụta asụsụ Lingocard.